Čak 1 od 500 odraslih osoba može imati ovo stanje. Muškarci i žene svih uzrasta i rasa mogu imati kardiomiopatiju. Dilatna kardiomiopatija je češća kod crnaca nego kod bijelaca i kod muškaraca nego kod žena. Smatra se da je hipertrofična kardiomiopatija najčešća nasljedna ili genetska bolest srca.
Koliko ljudi pogađa kardiomiopatiju?
Kardiomiopatija može zahvatiti bilo koga bilo koje dobi ili rase. Oko 1 od 500 odraslih ima kardiomiopatiju. Neke vrste kardiomiopatije su vjerovatnije kod nekih ljudi nego kod drugih. Na primjer, proširena kardiomiopatija je češća kod crnaca.
Da li je kardiomiopatija na listi ranjivih?
Iako se osobe sa kardiomiopatijom ili miokarditisom ne smatraju posebno ranjivim (osim ako trudne su ili takođe imaju bilo koje od drugih osnovnih stanja koje je navela Vlada) i dalje je važno da osobe sa ovim stanjima slijede savjet za “ranjive” osobe.
Kako kardiomiopatija utječe na druge tjelesne sisteme?
nenormalna funkcija srca može utjecati na pluća, jetru i druge tjelesne sisteme. Restriktivna kardiomiopatija može zahvatiti jednu ili obje donje srčane komore (ventrikule). Restriktivna kardiomiopatija je rijetko stanje. Najčešći uzroci su amiloidoza i ožiljci na srcu iz nepoznatog uzroka.
Šta su 4 znakakardiomiopatija?
Znakovi i simptomi kardiomiopatije uključuju:
- Otežano disanje ili problemi s disanjem, posebno uz fizički napor.
- Umor.
- Otok u gležnjevima, stopalima, nogama, stomaku i venama na vratu.
- Vrtoglavica.
- Maglica.
- Nesvjestica tokom fizičke aktivnosti.
- Aritmije (nepravilni otkucaji srca)
