Kulturni i društveni faktori doprinose uzročnosti mentalnih bolesti, ali taj doprinos varira u zavisnosti od poremećaja. Mentalna bolest se smatra proizvodom složene interakcije između bioloških, psiholoških, društvenih i kulturnih faktora.
Da li se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Stanja mentalnog zdravlja rastu u cijelom svijetu. Uglavnom zbog demografskih promjena, došlo je do porasta stanja mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe supstanci za 13% u posljednjoj deceniji (do 2017.). Stanja mentalnog zdravlja sada uzrokuju 1 u 5 godina života sa invaliditetom.
Zašto se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Mogući faktor koji doprinosi porastu mentalnih bolesti u zemlji mogao bi biti sve veća upotreba društvenih medija. Interakcija na mreži ima prednost nad komunikacijom licem u lice, održavajući izolaciju i usamljenost. Fizički izgled je također jako naglašen na društvenim mrežama i drugim online platformama.
Ko je izmislio mentalnu bolest?
Dok su dijagnoze bile priznate još od Grka, tek 1883. njemački psihijatar Emil Kräpelin (1856-1926) objavio je sveobuhvatan sistem psiholoških poremećaja koji je usredsredio oko obrasca simptoma (tj. sindroma) koji sugerira osnovni fiziološki uzrok.
Koji su društveni uzroci mentalnih bolesti?
Šta ih uzrokuje?
- zlostavljanje djece, trauma ili zanemarivanje.
- socijalna izolacija ili usamljenost.
- doživljavaju diskriminaciju i stigmu.
- socijalni nedostatak, siromaštvo ili dug.
- ožalošćenost (gubitak nekoga ko vam je blizak)
- teški ili dugotrajni stres.
- imaju dugotrajno fizičko zdravstveno stanje.
- nezaposlenost ili gubitak posla.