Kulturni i društveni faktori doprinose uzročnosti mentalnih bolesti, ali taj doprinos varira u zavisnosti od poremećaja. Mentalna bolest se smatra proizvodom složene interakcije između bioloških, psiholoških, društvenih i kulturnih faktora.
Da li se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Stanja mentalnog zdravlja rastu u cijelom svijetu. Uglavnom zbog demografskih promjena, došlo je do porasta stanja mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe supstanci za 13% u posljednjoj deceniji (do 2017.). Stanja mentalnog zdravlja sada uzrokuju 1 u 5 godina života sa invaliditetom.
Zašto se mentalne bolesti povećavaju u našem društvu?
Mogući faktor koji doprinosi porastu mentalnih bolesti u zemlji mogao bi biti sve veća upotreba društvenih medija. Interakcija na mreži ima prednost nad komunikacijom licem u lice, održavajući izolaciju i usamljenost. Fizički izgled je također jako naglašen na društvenim mrežama i drugim online platformama.
Ko je izmislio mentalnu bolest?
Dok su dijagnoze bile priznate još od Grka, tek 1883. njemački psihijatar Emil Kräpelin (1856–1926) objavio je sveobuhvatan sistem psiholoških poremećaja koji je usredsredio oko obrasca simptoma (tj. sindroma) koji sugerira osnovni fiziološki uzrok.
Koji su društveni uzroci mentalnih bolesti?
Šta ih uzrokuje?
- zlostavljanje djece, trauma ili zanemarivanje.
- socijalna izolacija ili usamljenost.
- doživljavaju diskriminaciju i stigmu.
- socijalni nedostatak, siromaštvo ili dug.
- ožalošćenost (gubitak nekoga ko vam je blizak)
- teški ili dugotrajni stres.
- imaju dugotrajno fizičko zdravstveno stanje.
- nezaposlenost ili gubitak posla.