Dezertifikacija u Africi Tačnije, dezertifikacija igra najveću ulogu u travnjacima istočne Afrike, pustinji Kalahari i pustinji Sahara. Ove regije obuhvataju preko 65 posto zemljišta. U Etiopiji, 80 posto zemlje je u opasnosti od dezertifikacije.
U kom području Afrike se dešava najviše dezertifikacije?
Procjenjuje se da je oko 30 miliona hektara zemlje širom svijeta svake godine pogođeno dezertifikacijom. Najranjiviji region je 3.000 milja dug kopno koji uključuje deset zemalja u regiji Sahel u Africi. Sahel je područje između Saharske pustinje i Sudanske savane.
Gdje je dezertifikacija u Južnoj Africi?
Južna Afrika gubi oko 300 do 400 miliona tona površinskog sloja zemlje svake godine. Područja kao što je Northern Cape su posebno sklona dezertifikaciji. Da bi se zaustavila dezertifikacija, broj životinja na zemljištu mora biti smanjen, omogućavajući biljkama da ponovo izrastu.
U kojim područjima može doći do dezertifikacije?
Sušna područja obuhvataju oko 38% Zemljine površine, pokrivajući veći dio sjeverne i južne Afrike, zapadnu Sjevernu Ameriku, Australiju, Bliski istok i centralnu Aziju. Suva područja su dom za približno 2,7 milijardi ljudi (pdf) – 90% njih živi u zemljama u razvoju.
Zašto Afrika ima dezertifikacije?
Poljoprivredne prakse povezane sa siromaštvom su glavni doprinositeljdo dezertifikacije. Kontinuirana kultivacija bez dodavanja dodataka, prekomjerna ispaša, nedostatak struktura za očuvanje tla i vode i neselektivni šumski požari pogoršavaju proces dezertifikacije.
