Globalni konzumerizam pokreće uništenje naše planete. Često su ovi proizvodi jeftini za kupovinu i jeftini za izradu. Tako završavaju na deponijama kako bi degradirali i uništili naš vodni i zemljišni “sistem”, kao i doprinijeli globalnom zagrijavanju emisijom metana. Ovaj obrazac potrošačke potrošnje obuhvata sve maloprodajne sektore.
Kako je konzumerizam loš za životnu sredinu?
Pored očiglednih društvenih i ekonomskih problema, konzumerizam uništava našu okolinu. Kako se potražnja za robom povećava, tako se povećava i potreba za proizvodnjom ove robe. To dovodi do veće emisije zagađivača, povećane upotrebe zemljišta i krčenja šuma i ubrzanih klimatskih promjena [4].
Kako potrošnja utiče na životnu sredinu?
Potrošnja može uticati na životnu sredinu na mnogo načina: viši nivoi potrošnje (a samim tim i viši nivoi proizvodnje) zahtevaju veće inpute energije i materijala i stvaraju veće količine nusproizvoda otpada.
Kako potrošačka kultura šteti okolini?
Tokom prošlog veka, potrošačka kultura je imala veoma destruktivan uticaj na životnu sredinu. Potrošačka kultura, koja je potrošnja, kupovina ili prodaja robe vođena društvenim normama, odgovorna je za 10% emisija stakleničkih plinova u svijetu (Atkin, 2019.).
Koje su posljedice konzumerizma?
Zloupotreba zemljišta iresursi . Izvoz zagađenja i otpada iz bogatih zemalja u siromašne zemlje. Gojaznost zbog prekomjerne konzumacije. Krug otpada, dispariteta i siromaštva.
