Možemo koristiti binomnu distribuciju da pronađemo vjerovatnoću da dobijemo određeni broj uspjeha, poput uspješnih košarkaških udaraca, iz fiksnog broja pokušaja. Koristimo binomnu distribuciju da pronađemo diskretne vjerovatnoće.
Kako znate kada koristiti binomnu ili normalnu distribuciju?
Normalna distribucija opisuje kontinuirane podatke koji imaju simetričnu distribuciju, sa karakterističnim oblikom 'zvona'. Binomna distribucija opisuje distribuciju binarnih podataka iz konačnog uzorka. Tako daje vjerovatnoću izvlačenja r događaja iz n pokušaja.
Koja su 4 zahtjeva potrebna da bi bila binomna distribucija?
1: Broj zapažanja n je fiksan. 2: Svako zapažanje je nezavisno. 3: Svako zapažanje predstavlja jedan od dva ishoda ("uspjeh" ili "neuspjeh"). 4: Vjerovatnoća "uspjeha" p je ista za svaki ishod.
Kako znate da li možete koristiti binomnu distribuciju?
Binomske distribucije također moraju zadovoljiti sljedeća tri kriterija:
- Broj zapažanja ili pokušaja je fiksan. …
- Svako posmatranje ili ispitivanje je nezavisno. …
- Vjerovatnoća uspjeha (repovi, glave, neuspjeh ili prolaz) je potpuno ista od jednog pokušaja do drugog.
U kojim primjerima bi se mogla koristiti binomna distribucija?
Najjednostavniji primjer binomne distribucije iz stvarnog života je brojstudenti koji su položili ili pali na fakultetu. Ovdje prolaz implicira uspjeh, a neuspjeh implicira neuspjeh. Drugi primjer je vjerovatnoća dobitka na lutriji. Ovdje osvajanje nagrade podrazumijeva uspjeh, a nepobjeda implicira neuspjeh.
