Podmićivanje je neetička praksa, jer povećava nejednakost u bogatstvu i podržava korumpirane režime. Kao nemoralan čin, mito bi trebalo procesuirati čak iu zemljama u kojima je to prihvatljiva praksa. Preduzeća i vlade treba smatrati moralnim subjektima koji sklapaju društveni ugovor.
Da li je mito ikada prihvatljivo Zašto ili zašto ne?
Podmićivanje se nigdje u svijetu ne smatra prihvatljivom praksom. Samo zato što je "lokalni sport" ne znači da je prihvatljiv. U mnogim zemljama u medijima se izvještava o brojnim presudama za mito i korupciju, fokusirajući se ne samo na primaoce mita već i na mito.
Zašto je mito problem?
Ipak, većina ekonomista podmićivanje smatra lošom stvari jer potiče ponašanje traženja rente. … Nedavni dokazi sugeriraju da čin podmićivanja može imati političke posljedice – s tim da je manje vjerovatno da će se građani od kojih se traži mito identificirati sa svojom zemljom, regijom i/ili plemenskom jedinicom.
Zašto se podmićivanje smatra neetičkim?
Mito je jedan od arhetipskih primjera korporacije koja se bavi neetičkim ponašanjem. … Prvo, očigledno je ilegalno-sve zemlje imaju zakone koji zabranjuju podmićivanje državnih službenika-pa strana kompanija koja se bavi podmićivanjem izlaže svoje direktore, rukovodioce i zaposlene teškim pravnim rizicima.
Koje su nekenegativni efekti mita?
Ovo će rezultirati finansijskom štetom. Primjer za to je narušena reputacija poslovanja, što uzrokuje manje poslovnih prilika. Nakon ovog gubitka finansija, šteta po moral će uticati na produktivnost zaposlenih. Gubitak produktivnosti dovodi do daljeg gubitka profita.
