U filozofiji nauke, teorija je falsifikativa (ili opovrgnuta) ako je u suprotnosti sa zapažanjem koje je logički moguće, tj. izrazivo jezikom teorije, a ovaj jezik ima konvencionalno empirijsko tumačenje.
Šta to znači kada je teorija lažljiva?
Kriterij krivotvorenja, u filozofiji nauke, standard evaluacije pretpostavljenih naučnih teorija, prema kojem je teorija istinski naučna samo ako je u principu moguće utvrditi da je lažna.
Da li se teorije mogu krivotvoriti?
Ako teorija ne daje provjerljivo predviđanje, to nije nauka. To je osnovni aksiom naučne metode, koju je filozof nauke iz 20. veka Karl Poper nazvao "falsifikabilnošću".
Zašto bi teorija bila lažljiva?
Ono što treba da urade je da iznesu veći broj dokaza u prilog svom slučaju, a oni to nisu učinili. Falsifikovanje je privlačno jer priča jednostavnu i optimističnu priču o naučnom napretku, da postojanim eliminacijom lažnih teorija na kraju možemo doći do istinitih.
Kako krivotvoriti teoriju?
Kada su teorije falsificirane takvim zapažanjima, naučnici mogu odgovoriti revidiranjem teorije, ili odbacivanjem teorije u korist rivala ili održavanjem teorije kakva jeste i mijenjanjem pomoćna hipoteza. Uu oba slučaja, međutim, ovaj proces mora imati za cilj proizvodnju novih, lažnih predviđanja.