Arteriogram arteriograma Tehniku je prvi razvio 1927. godine portugalski liječnik i neurolog Egas Moniz na Univerzitetu u Lisabonu kako bi pružio kontrastnu rendgensku cerebralnu angiografiju u svrhu dijagnoze nekoliko vrsta nervnih bolesti, kao što su tumori, bolesti arterija i arteriovenske malformacije. https://en.wikipedia.org › wiki › Angiografija
Angiografija - Wikipedia
je test za snimanje koji koristi rendgenske zrake i specijalnu boju da se vidi unutar arterija. Može se koristiti za pregled arterija u srcu, mozgu, bubrezima i drugim dijelovima tijela. Povezani testovi uključuju: angiografiju aorte (grudni koš ili abdomen)
Koliko je ozbiljan arteriogram?
Iako rijetko, koronarna arteriografija može dovesti do niskog krvnog tlaka, moždanog udara ili srčanog udara. Prema NIH-u, ozbiljne komplikacije koronarne angiografije se javljaju u 1 od 500 do 1 od 1 000 slučajeva.
Koja je razlika između arteriograma i angiograma?
Angiogram, takođe poznat kao arteriogram, je rendgenski snimak arterija i vena, koji se koristi za otkrivanje začepljenja ili sužavanja krvnih sudova. Ova procedura uključuje umetanje tanke, fleksibilne cijevi u arteriju na nozi i ubrizgavanje kontrastne boje. Kontrastna boja čini arterije i vene vidljivim na rendgenskom snimku.
Za šta se koristi arteriografija?
Arteriogram je rendgenski snimak krvnih sudova. Korišćen jetražiti promjene na krvnim sudovima, kao što su: baloniranje krvnog suda (aneurizma) Suženje krvnog suda (stenoza)
Koje vrste angiograma postoje?
Vrste angiografije
- koronarna angiografija – za provjeru srca i obližnjih krvnih sudova.
- cerebralna angiografija – za provjeru krvnih sudova ui oko mozga.
- pulmonalna angiografija – za provjeru krvnih sudova koji opskrbljuju pluća.
- renalna angiografija – za provjeru krvnih sudova koji opskrbljuju bubrege.