![U kojim biljkama su prijavljeni prirodni citokinini? U kojim biljkama su prijavljeni prirodni citokinini?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17934338-in-which-plants-are-natural-cytokinin-reported-j.webp)
2024 Autor: Elizabeth Oswald | [email protected]. Zadnja izmjena: 2024-01-13 00:04
Objašnjenje: Stuart Letham je 1963. godine ekstrahovao i identifikovao jedinjenje poznato kao zeatin iz zrna kukuruza (Zea mays; kukuruz). Ovo je bio prvi citokinin koji se pojavljuje u prirodi koji je identificiran, a bilo je potrebno skoro 40 godina da se dobije potvrda da citokinine zaista sintetizira sama biljka.
Šta od sljedećeg je prirodni citokinini?
Prvi poznati prirodni citokinin je pročišćen iz nezrelih zrna kukuruza i nazvan 'zeatin'. Danas je poznato nekoliko drugih citokinina sa srodnim strukturama. Citokinini su prisutni u svim biljnim tkivima. Ima ih u izobilju u vrhu korijena, vrhu izdanke i nezrelim sjemenkama.
Da li biljke prirodno proizvode citokinine?
Nekoliko citokinina se prirodno javljaju u biljkama. Imaju adeninsku bazu i bočni lanac izopentenila od pet ugljenika. Među njima, zeatin, posebno trans-zeatin, je najzastupljeniji.
Šta od sljedećeg je primjer citokinina?
(nauka: protein) klasa supstanci za rast biljaka (biljni hormoni) aktivnih u podsticanju diobe ćelija. Također je uključen u rast i diferencijaciju ćelija i u druge fiziološke procese. Primjeri: kinetin, zeatin, benzil adenin.
Gdje se sintetiziraju prirodni citokinini?
Prirodni citokinini se sintetišu u regionima gde se dešavaju brze deobe ćelija poput vrhova korena, razvijajući pupoljke izdanaka i mlade plodove. Npr. zeatin,prvi prirodni citokin dobijen iz nezrelog zrna kukuruza ili zrna. Može se naći i u kokosovom mlijeku.
Preporučuje se:
U biljkama je receptor za detekciju fotoperioda?
![U biljkama je receptor za detekciju fotoperioda? U biljkama je receptor za detekciju fotoperioda?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17840573-in-plants-the-receptor-for-detecting-photoperiod-is-j.webp)
Mnoge cvjetnice (kritosjemenjice) koriste protein fotoreceptora, kao što je kao fitohrom ili kriptohrom, da osete sezonske promjene dužine noći ili fotoperioda, koje uzimaju kao signale za cvjetanje. Koji pigment je odgovoran za detekciju fotoperioda biljke?
Da li fotoperiod utiče na reprodukciju u biljkama?
![Da li fotoperiod utiče na reprodukciju u biljkama? Da li fotoperiod utiče na reprodukciju u biljkama?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17840580-does-photoperiod-affect-reproduction-in-plants-j.webp)
Fotoperiod utječe na reprodukciju kod sezonskih uzgajivača, kako biljaka tako i životinja. … Kod životinja fotoperiod utiče na sezonskog uzgajivača kroz promjene u lučenju melatonina od strane epifize. … Javlja se kod biljaka i životinja. Smatra se da utiče na rast i razvoj organizma.
Hoće li mraz naštetiti biljkama rotkvice?
![Hoće li mraz naštetiti biljkama rotkvice? Hoće li mraz naštetiti biljkama rotkvice?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17842517-will-frost-hurt-radish-plants-j.webp)
Jači mraz: Niže temperature (26-31F) mogu spaliti lišće, ali neće ubiti, brokoli, kupus, karfiol, blitvu, zelenu salatu, senf, luk, rotkvica, cvekla i poriluk. Može li rotkvice preživjeti mraz? rotkvice su tolerantne na smrzavanje do srednjih do niskih 20s.
Gdje se javlja disanje u biljkama?
![Gdje se javlja disanje u biljkama? Gdje se javlja disanje u biljkama?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17844077-where-does-respiration-occur-in-plants-j.webp)
U prirodnom okruženju, biljke proizvode vlastitu hranu za preživljavanje. Kao i kod fotosinteze, biljke dobijaju kiseonik iz vazduha kroz stomate. Disanje se odvija u mitohondrijima ćelije u prisustvu kiseonika, što se naziva "aerobno disanje"
Zašto su citokinini važni?
![Zašto su citokinini važni? Zašto su citokinini važni?](https://i.tvmoviesgames.com/preview/questions/17934318-why-are-cytokinin-important-j.webp)
Priznato je da su citokinini biljni hormoni koji utiču ne samo na brojne aspekte rasta, razvoja i fiziologije biljaka, uključujući diobu stanica, diferencijaciju kloroplasta i odlaganje starenja, već i na interakcija s drugim organizmima, uključujući patogene.