Mezopotamski šekel – prvi poznati oblik valute – pojavio se prije skoro 5 000 godina. Najranije poznate kovnice datiraju iz 650. i 600. godine p.n.e. u Maloj Aziji, gdje su elite Lidije i Jonije koristile žigosane srebrne i zlatne novčiće za plaćanje vojske.
Šta je Mesopotamija radila novac?
Srebrni prstenovi korišteni su kao novac u Mesopotamiji i Egiptu prije nego što je upotrijebljen prvi novčić. Smatra se da su bogati građani Mesopotamije koristili novac počevši od 2500. godine p.n.e. Glineni žetoni su vjerovatno bili prvi simbolični novac koji se razmjenjivao, a korišteni su prije nego što je razvijeno pisanje za praćenje dugova i plaćanja.
Da li je Mesopotamija imala dobru ekonomiju?
Trgovina i trgovina razvili su se u Mezopotamiji jer su farmeri naučili kako da navodnjavaju svoju zemlju. Oni sada mogu uzgajati više hrane nego što mogu pojesti. Oni su koristili višak za trgovinu robom i uslugama. Ur, grad-država u Sumeru, bio je glavni centar trgovine i trgovine.
Jesu li drevne civilizacije koristile novac?
Novac je star koliko i sama ljudska civilizacija. … Između 12.000 i 9.000 p.n.e., rane civilizacije su koristile niz različitih vrijednih predmeta kao rane oblike novca. Zajedno s opsidijanom, na primjer, znalo se da su rane civilizacije koristile stoku kao alat za razmjenu.
Ko je izmislio novac?
Niko ne zna sa sigurnošću ko je prvi izmislio takav novac, ali istoričari vjeruju da su metalni predmeti prvi bilikorišten kao novac već 5.000 godina p.n.e. Oko 700. godine p.n.e., Lidijci su postali prva zapadna kultura koja je proizvodila novčiće. Druge zemlje i civilizacije su ubrzo počele kovati svoje novčiće sa određenim vrijednostima.
